Okosnicu postava Kulturnog centra „Aleksandar Rukavina“ čini šezdesetak skulptura istoimenog kipara koje su sačuvane u ateljeu i koje su članovi obitelji dali na korištenje nekadašnjoj Općini Buje, ostvarujući tako namjeru umjetnika da se skulpture sačuvaju i izlože kao cjeloviti opus. Jelena Biondić-Holthusen je stalnu zbirku upotpunila s deset kamenih i brončanih skulptura. Zbirka je obogaćena i radovima umjetnikovih kolega: brončanom bistom Aleksandra Rukavine koju je izradio akademski kipar Tonči Orlić 1989. godine, a koja se nalazi na ulazu, i portretom majke kipara koji je izradila akademska slikarica Alma Orlić 1987. godine. Prostorna organizacija izložbe zamišljena je na temelju skulptura koje su prezentirane kroz vremenske i formalne faze karakteristične za umjetnikov rad. Smješten u središtu Brtonigle, Kulturni centar prepoznatljiv je znak kulturno-umjetničkog stvaralaštva i predstavlja veliki resurs za Brtoniglu i okolicu.
Za radove na rekonstrukciji zgrade i prenamjeni u Kulturni centar Aleksandar Rukavina, Općina Brtonigla je 2022. godine aplicirala na natječaj Lokalne akcijske grupe „Sjeverna Istra“ za tip operacije 7.4. "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu", a koji se provodi u sklopu Mjere 19 “LEADER-CLLD” te je iz Programa ruralnog razvoja Republike hrvatske financiran najveći mogući iznos koji se mogao ostvariti putem LAG natječaja. Ukupna vrijednost projekta: 52.626,77 eura, iznos dodijeljen iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: 29.924,75 eura.
Aleksandar Rukavina, rođen u Zagrebu 1934. godine, bavio se kiparstvom i slikarstvom. Studij kiparstva završio je 1958. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. God. 1960–61. sudjelovao je na izložbama »15 mladih«. U dva i pol desetljeća intenzivnog rada ostvario je oko 350 radova različitih motiva i tema, materija i dimenzija, što je impozantna činjenica koja govori o njegovoj marljivosti i energiji. Izlagao je u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Beogradu, Puli, Bujama i Grožnjanu. U Grožnjanu je 1964. inicirao likovnu koloniju te revitalizaciju mjesta kao »grada umjetnika«. Od 1971. živio je i radio u Brtonigli. Izradio je i niz reljefnih kompozicija za arhit. prostore te spomen-biste u Oprtlju, Bujama i Novigradu.
